Katolici u BiH, ali i diljem svijeta, danas, 15. kolovoza, slave blagdan Velike Gospe, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, Isusove majke, na nebo, a tisuće vjernika hodočaste na marijanska svetišta.

Posebno svečano ovaj blagdan se proslavlja u svetištima: Kraljice mira u Međugorju i Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, te u Posušju, Olovu, Komušini, te na Stupu, Kreševu, Tolisi, Trebinju, Stupu, Uskoplju, Jajcu, Sanskom Mostu, Gracu, Nevesinju, Prisoju, Seonici, Dračevu i Šćitu.

Foto: Fena / Vjernici slave blagdan Velike Gospe

Hodočasnici u Međugorju

Hodočasnici iz susjednih župa BiH, ali i iz cijeloga svijeta smjenjivali su se posebno u noći na svetkovinu, kraj kipa Blažene djevice Marije na Brdu ukazanja, na Križevcu i oko crkve sv. Jakova u Međugorju.

Jutros rano, na sam blagdan, hodočasnici su nastavili pristizati, pojedinci ili manje grupe i obitelji, a nakon toga grupe hodočasnika jedna za drugom. Osim domaćih, najbrojniji su Talijani, Španjolci, Poljaci, Ukrajinci, Slovaci...

Mnoštvo vjernika u Širokom Brijegu

Na uočnicu Velikoj Gospi okupilo se mnoštvo hodočasnika i u Širokom Brijegu. Na tradicionalnoj procesiji s kipom Širokobriješke Gospe kroz Grad mnogi vjernici molili su se svojoj uzdanici.

Foto: Fena / Vjernici slave blagdan Velike Gospe

U molitvi i u pjesmi vjernika iz svih krajeva BiH ali i regije nastavljeno je i na sam blagdan od ranih jutarnjih sati te na misnom slavlju u 11,00 sati u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice koje je predvodio urednik Veritasa, fra Vladimir Vidović.

Marijina uloga u vjerničkom životu

U svojoj propovijedi fra Vladimir se dotaknuo mnogobrojnih tema uglavnom vezanih za Marijinu ulogu u vjerničkom životu.

Kako je već ranije isticano, nijedan svetac u katoličkoj Crkvi nije toliko čašćen i nije mu posvećeno u jednoj liturgijskoj godini toliko blagdana kao što je to prema Blaženoj Djevici Mariji.

Foto: Fena / Vjernici slave blagdan Velike Gospe

Velika Gospa ili Uznesenje Blažene Djevice Marije je blagdan kada se katolički vjernici prisjećaju dogme da je Blažena Djevica Marija pri završetku svog ovozemaljskog života, dušom i tijelom bila uznesena u slavi na nebo i tamo bila okrunjena za kraljicu neba i zemlje u društvu sa svojim sinom Isusom Kristom.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

U mnogim je zemljama blagdan Velike Gospe i državni blagdan: u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj...